Nastavite čitati
Više o ptici

Crvenokljuna čigra (Sterna hirundo)

Crvenokljuna čigra selica je koja nam obično dolazi u travnju i napušta nas u listopadu. Čovjek joj je uništio omiljena mjesta za gniježđenje – sprudove na nizinskim rijekama, pa prihvaća umjetne otočiće kao novi dom.

Zatvoriti

Ptice selice

Ptice selice oduvijek su privlačile našu pozornost. Nažalost, zanimanje za njih brzo jenjava nakon njihova dolaska ili odlaska, ovisno o kojem je godišnjem dobu riječ. Zamišljamo ih jednostavno kao ptice koje zbog pada temperature moraju preseliti i tako jedan dan rašire krila i odlete u drugi kraj, ali pitamo li se kako njihov put izgleda, koliko dugo putuju, koga sreću na putu, u kakvom društvu putuju, jesu li ponijele hranu i trebaju li stati da nešto bace u kljun? To su sve pitanja koja priču o pticama selicama čine posebnom i pomalo nestvarnom.

U Hrvatskoj susrećemo 177 ptica selica, od kojih neke sele samo sa sjevera Hrvatske na jug, neke iz grada u grad, a neke odlaze u daleke afričke krajeve.

Ptice Hrvatske

Više o ptici

Bijela čiopa (Apus melba)

Odličan letač i selica na duge udaljenosti. Ptica koja gnijezdi u krškoj Hrvatskoj, a zimuje na jugu Afrike.

Zatvoriti

Različite vrste ptica selica migriraju na različite načine. Dok pčelarice u jednom danu prevaljuju i do 500 kilometara, kukavice slete na mjesta bogata hranom te su, kada skupe dovoljno masnih naslaga, spremne za neprestani let od čak nekoliko tisuća kilometara u samo nekoliko dana! Neke ptice selice putuju istim putem u oba smjera, a neke naprave pravo kružno putovanje.

Jeste li znali da čiope, koje često zamjenjujemo za lastavice, na putu u daleku Afriku ostanu cijelo vrijeme u zraku, što znači da 10 mjeseci ne dotaknu tlo, čak ni noću, već spavaju u letu?!

Leteći, ptice na svom putu prolaze kroz raznovrsna staništa, potpuno različita geografska područja, brojne države i kontinente što njihov put čini još opasnijim i izazovnijim. Zbog toga je za ornitologe zaštita ptica selica velik izazov. Nije isto, a ni jednostavno, pokušati zaštiti jednog orla zmijara u Hrvatskoj ili u, primjerice, Iranu.

Lijep i zanimljiv primjer promatranja puta jedne jedinke je Paško,  orao zmijar iz Parka prirode Telašćica. U želji da bolje upoznaju njegovo ponašanje i put kojim leti, ornitolozi iz udruge BIOM 27. srpnja 2017. godine opremili su mladoga orla GPS uređajem. 18. 9. 2017. krenuo je iz parka prirode Telašćica. 15. 10. 2017. odlučio je da mu se sviđa u Sudanu i da neće nastaviti dalje. Nismo znali koliko će ostati u Sudanu, ali 6. 4. 2018. javio nam je da se namjerava vratiti. Na povratku nas je iznenadio i 20. 4. 2018. odlučio da ipak neće letjeti preko Libanona, nego je iz Izraela skrenuo u Siriju i nastavio sve do Irana. Kad smo već pomislili da mu je u Iranu lijepo i da će ondje provesti ljeto, 6. 5. 2018. ponovo nam je javio da na krilima vjetra nastavlja let. Mjesec dana poslije zaustavio se u Turskoj gdje je proveo ljeto. Valjda je i on čuo da je Turska prilično povoljna ljetna destinacija. 12. 9. 2018. Paško se počeo vraćati prema Africi i letio je gotovo istim putem kao kada je prije godinu dana prvi put letio u Afriku. 26. 9. 2018. doletio je u Sudan i još je ondje. Paško je dosada preletio najmanje 28 000 kilometara! Od Sueza u Egiptu do 2200 km udaljenih izbjegličkih kampova u Čadu letio je samo 5 dana.

Nastavite pratiti Paškov put na pasko.biom.hr

Duljina puta ptica selica, broj jedinki koje se vraćaju i stanje u kojem se nalaze, pružaju brojne informacije o klimatskim promjenama, nestajanju ili nastajanju određenih staništa, isušivanju močvara, krivolovu ili evoluciji. Uz ptice selice možemo upoznati svijet, njegove prirodne ljepote i raznolikost, probleme i promjene koje se u njemu događaju.

O knjizi